Trace Id is missing
Preskoči na glavni sadržaj
Gospodarska grana

Pametni gradovi: gradovi budućnosti

Saznajte kako gradske vlasti upotrebljavaju prednosti tehnologije za pametne gradove za poboljšanje kvalitete života, poticanje gospodarskog rasta i pružanje fleksibilne, otporne i sigurne infrastrukture.

Otkrijte Microsoftova rješenja za ključnu infrastrukturu

Što je pametan grad?

Pametan grad urbano je područje koje koristi niz digitalnih tehnologija za obogaćivanje života svojih stanovnika, poboljšanje infrastrukture, modernizaciju javnih servisa, poboljšanje pristupačnosti, poticanje održivosti i ubrzanje gospodarskog razvoja. Pametni gradovi gradovi su budućnosti.

Gradske uprave mnogih od tih pametnih gradova iskoristile su internet stvari (IoT), računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju (AI), proširenu stvarnost (AR), rubnu tehnologiju, lanac blokova i druga najmodernija rješenja za pametne gradove za sljedeće:

  • zaštitu i povezivanje sa stanovništvom i tvrtkama.
  • bolju pristupačnost za sve osobe u zajednici 
  • podršku tvrtkama i poticaj za gospodarski rast
  • razmjenu informacija sa svim korisnicima
  • pojednostavljivanje rada javnih službi
  • servise zajednice prilagođene korisnicima
  • pouzdanu, inteligentnu infrastrukturu
  • poticaj održivosti okoliša
  • promicanje suradnje tijela javne uprave
  • modernizaciju javnog prijevoza 
  • upravljanje resursima grada radi smanjenja otpada
  • prikupljanje i analizu javnih podataka radi vrijednih uvida.

Pomoću najnovijih digitalnih rješenja gradske uprave u pametnim gradovima stječu sveobuhvatan prikaz svih gradskih operacija, infrastrukture i servisa. Na taj način gradski čelnici mogu predvidjeti potencijalne probleme, brzo prevladati izazove i poboljšati ishode. Sve je to bitno za poboljšanje okruženja stanovnika gradskih područja, posjetitelja i tvrtki te donosi gradovima svjetliju budućnost.

Kako nastaju pametniji gradovi?

 

Gradska središta u cijelom svijetu usvajaju napredne pametne tehnologije, ulažući u umjetnu inteligenciju, računalstvo u oblaku, internet stvari i druga digitalna rješenja, stvarajući inicijative za pametne gradove. Otkud poticaj za taj globalni trend?

Kako broj stanovnika u gradovima raste, gradovi se suočavaju sa sve većim zahtjevima i složenijim izazovima. Osim toga, u današnjem sve digitalnijim svijetu ljudi očekuju brza, prilagođena korisnička okruženja i informacije nadohvat ruke. U takvim okolnostima gradski čelnici i administratori pod jakim su pritiskom da ponude brze, učinkovite i jeftine usluge stanovnicima i tvrtkama.

Osim tih zahtjeva, gradske vlasti odgovorne su i za sigurnost stanovnika, rad najvažnijih servisa, bolju kvalitetu života i poticanje gospodarskog rasta. Možda je od svega najvažnije da gradske vlasti moraju i dalje brinuti o infrastrukturi koja njihovu gradu omogućuje normalan život: vodi, struji, cestama i mostovima, semaforima, javnom prijevozu itd.

Da bi zadovoljili sve veće potrebe stanovnika i tvrtki, gradovi u cijelom svijetu ubrzavaju digitalnu transformaciju da bi se omogućili povezani, sigurni i pouzdani servisi. Zbog toga ti pametni gradovi brzo postaju najpoželjnija mjesta za život i rad – oni su gradovi budućnosti.

Prednosti neograničene mreže: stvaranje pametnijih gradova za bolji život

Stanovnicima, tvrtkama i gradskoj upravi u pametnim gradovima na raspolaganju su mnoge vrijedne pogodnosti: od veće sigurnosti i pristupačnijeg javnog prijevoza do nižih emisija ugljika i jačeg gospodarskog rasta.

 

Pametni gradovi koriste inovativne pametne tehnologije za sljedeće:

  • Poboljšanje kvalitete života

    Budući da pametni gradovi upotrebljavaju razne tehnologije za pružanje povezanih rješenja pametnih gradova za stanovnike, takvi su gradovi odlična mjesta za život i rad. Takva gradska područja omogućuju kraća putovanja na posao i s posla, pristupačni javni prijevoz, sigurnije ulice, zelene površine, čistiji zrak, bolje usluge za svoje stanovnike i mnoge poslovne prilike. Sve to stanovnicima pametnih gradova omogućuje veću kvalitetu života.

  • Optimizirano funkcioniranje

    Osim što poboljšava živote stanovnika, tehnologija gradskoj upravi omogućuje jednostavniji rad. Tijela gradske uprave u pametnim gradovima imaju pristup modernoj digitalnoj infrastrukturi, koja im omogućuje razmjenu javnih podataka, iskorištavanje uvida u stvarnom vremenu i poticanje suradnje između tijela gradske uprave. Tako se javnim službama omogućuje povećanje produktivnosti, povećanje učinkovitosti zaposlenika i poboljšanje usluga za građane.

  • Poboljšanje usluga

    Uz stalni napredak današnje tehnologije zajednica je navikla na jednostavne, sigurne i pristupačne servise. Pametni gradovi nude pouzdane, korisnicima prilagođene servise, koji korisnike stavljaju u središte, a ujedno jamče povjerljivost osjetljivih javnih podataka. Stanovnicima takvih pametnijih gradova na raspolaganju su moderni uslužni programi, inteligentan prijevoz i pouzdana digitalna okruženja.

  • Poticaj za gospodarski rast

    Gradska područja oduvijek su bila ključna za trgovinu i trgovanje. Danas pametni gradovi ubrzavaju gospodarski rast ulaganjem u inteligentne tehnologije. Tvrtke su dio tih modernih gradskih zajednica zbog bolje komunikacijske mreže, veće mobilnosti, pouzdane infrastrukture, jednostavnih servisa i većeg broja potencijalnih klijenata i zaposlenika. Osim toga, pametni gradovi nude pristup vrijednim korisničkim podacima i uvidima, što tvrtkama omogućuje donošenje informiranijih, strateških odluka.

Tehnološka rješenja za pametne gradove

Kada državna uprava pokrene projekt pametnih gradova, često ulaže u kombinirana inteligentna digitalna rješenja. Te tehnologije za pametne gradove osmišljene su tako da njihova kombinacija poveže i zajednicu, poboljša živote gradskih stanovnika, potakne napore u pogledu održivosti, poboljša infrastrukturu i pospješi gospodarski rast.

Evo nekoliko primjera inovativnih rješenja za pametne gradove:

Računalstvo u oblaku

Računalstvo u oblaku dostupnost je računalnih servisa, npr. poslužitelja, mjesta za pohranu, baza podataka, rješenja za rad s mrežom, softvera, analitičkih podataka i obavještavanja, putem interneta, u odnosu na lokalni poslužitelj ili osobno računalo.

Budući da ta tehnologija nudi nižu cijenu i jednostavniji pristup, rješenja u oblaku sve su popularnija za korisnike, tvrtke i javnu upravu. Uz to, tvrtke i ustanove obično plaćaju samo servise u oblaku koje koriste. Tako se tvrtkama i gradskim vlastima pojednostavnjuje kontrola troškova poslovanja i skaliranje rješenja u oblaku ritmom kojim rastu.

Mnoga tijela gradske uprave migriraju svoje aplikacije, sustave svojih zaposlenika i druge važne podatke pohranjene u tim ustanovama iz lokalnog prostora za pohranu u oblak da bi ubrzale inovacije, povećale učinkovitost i smanjile troškove. Zahvaljujući tome, javna je uprava agilnija i otpornija, a štiti osjetljive osobne podatke. Rješenja u oblaku omogućuju i zaposlenicima u gradskoj upravi i stanovnicima grada da sigurno pristupaju podacima na daljinu, što je ključno za neometan rad javnih servisa.

Računalstvo u oblaku postala je ključna tehnologija pametnih gradova jer ta rješenja omogućuju javnoj upravi sljedeće:

  • manje troškove jer ne moraju ulagati u hardver i softver, postavljati i pokretati podatkovne centre na lokaciji niti upravljati infrastrukturom
  • skaliranje usporedo s rastom i odgovarajuću količinu IT resursa kada i gdje se pojavi potreba
  • bolje performanse putem mreže brzih, učinkovitih i sigurnih podatkovnih centara u svijetu
  • veću sigurnost i zaštitu podataka grada, aplikacija i infrastrukture
  • brži rad i pristup ogromnim količinama računalnih resursa u roku od samo nekoliko minuta
  • veću produktivnost gradske uprave, zaposlenika i IT timova
  • zadržavanje kontinuiteta poslovanja zahvaljujući jednostavnom sigurnosnom kopiranju podataka i oporavku u slučaju katastrofe.

Umjetna inteligencija (AI)

Umjetna inteligencija (AI) sposobnost je računalnog sustava da oponaša kognitivne funkcije ljudi, kao što su analiza podataka, učenje na temelju novih informacija i rješavanje problema. Računalni sustav pomoću matematike i logike simulira ljudsko razmišljanje radi donošenja informiranih odluka.

Računalni sustav s umjetnom inteligencijom može predviđati odnosno djelovati na temelju obrazaca u postojećim podacima. Umjetna inteligencija može učiti iz svojih pogrešaka te postati preciznija u budućnosti. Zreli sustav umjetne inteligencije može brzo i točno obrađivati nove informacije, što je čini korisnom za složene scenarije, npr. autonomna vozila, programe za prepoznavanje slika i virtualne pomoćnike.

Gradske vlasti koriste umjetnu inteligenciju uz druga rješenja, kao što su IoT, rubna tehnologija i tehnologija lanca blokova. Umjetna inteligencija tim pametnim gradovima omogućuje bolju interakciju sa zajednicom, brzu distribuciju informacija javnosti, uštedu energije i vode te napajanje svega, od pametnih zgrada do pametnih uličnih svjetiljki i pametnog prometa.

Mnogi pametni gradovi, primjerice, sada koriste botove za čavrljanje utemeljene na umjetnoj inteligenciji te nude stanovnicima brze i točne odgovore i informacije na internetu. Osim toga, neke su javne uprave ulagale u senzore s umjetnom inteligencijom radi prikupljanja i analize podataka o prijevozu i protočnijeg prometa. Te prediktivne tehnologije mijenjaju način na koji gradovi funkcioniraju i poboljšavaju kvalitetu života gradskih stanovnika.

Internet stvari (IoT)

Internet stvari (IoT) skup je opreme, proizvoda i uređaja povezanih s oblakom i osmišljenih za prikupljanje i siguran prijenos podataka. IoT tvrtkama i ustanovama omogućuje brzo prikupljanje i upotrebu podataka radi brzog i informiranog donošenja odluka. Ta tehnologija za pametne gradove nudi pravodobne i relevantne uvide, što tvrtkama i ustanovama u svim djelatnostima omogućuje učinkovitiji rad i bolja korisnička okruženja.

Pametniji gradovi u svijetu upotrebljavaju IoT senzore za trenutno snimanje i analizu podataka. Uvidi koje IoT nudi gradskoj upravi omogućuju bolje razumijevanje onoga što se događa u svim lokalnim zajednicama u gotovo stvarnom vremenu. Ta tehnologija pametnih gradova javnoj upravi omogućuje i povezivanje inteligentne infrastrukture, daljinski nadzor procesa, praćenje u stvarnom vremenu i poboljšanje funkcioniranja u gradu.

Gradske uprave pametnih gradova sve više koriste internet stvari za dva važna zadatka: daljinski nadzor i prediktivno održavanje.

Daljinski nadzor administratorima omogućuje nadzor resursa, kao što su vozila i veliki strojevi, neprekidno ili u pravilnim vremenskim razmacima. Gradskim vlastima to omogućuje praćenje lokacije, performansi i stanja imovine. Uvidi koje gradske vlade dobivaju pomoću te tehnologije pametnih gradova mogu im pomoći u sljedećem:

  • smanjivanju troškova goriva, održavanja i servisiranja
  • preciziranju procesa gradske uprave
  • boljem okruženju za stanovnike
  • smanjenju trošenja i kvarova na vozilima i strojevima
  • povećanju dnevnog broja usluga
  • učinkovitijim voznim rutama
  • većoj sigurnosti stanovnika i gradskih zaposlenika.

Prediktivno održavanje sadrži softver za strojno učenje radi analize podataka, predviđanja ishoda i automatizacije operacija. Ta tehnologija gradskim čelnicima omogućuje prepoznavanje i rješavanje problema prije no što oni postanu ozbiljni. Prediktivno održavanje administratorima pametnih gradova omogućuje sljedeće:

  • prepoznavanje mehaničkih ili operativnih problema koji vode do kvarova ili usporavanja
  • određivanje rezervnih dijelova na zalihi radi mogućih popravaka
  • predviđanje i sprječavanje kvarova na opremi prije nego što nastanu.

Gradske vlasti koje ulažu u IoT mogu koristiti to rješenje pametnih gradova da bi javnosti pružile veću vrijednost, povezale se s ljudima na personaliziraniji način, smanjile materijale i radne gubitke te poboljšale radnu učinkovitost.

Tehnologija lanca blokova

Lanac blokova decentralizirana je digitalna baza podataka s informacijama koje se mogu istovremeno upotrebljavati i razmjenjivati unutar velike, javno dostupne mreže. Tvrtke i ustanove te javna uprava ulažu u tu inovativnu tehnologiju da bi stvorile učinkovitije opskrbne lance, pojednostavnile složene procese, smanjile prijevare i brzo provjerile transakcije.

Lanac blokova omogućuje mrežnim sudionicima pouzdano i transparentno zajedničko korištenje podataka bez centraliziranog administratora. Ta je značajka osobito korisna za gradske vlasti. Gradovi obično obuhvaćaju velik broj zainteresiranih strana koje moraju na siguran način razmjenjivati informacije radi održavanja operacija, donošenja ključnih odluka i pojednostavnjenja usluga.

Pametni gradovi koriste rješenja lanca blokova za sljedeće:

  • jednostavnu i sigurnu razmjenu podataka
  • promicanje međusobne suradnje tijela javne uprave
  • dosljednost upravljanja gradskim opskrbnim lancima
  • smanjivanje broja prijevara i bržu provjeru financijskih transakcija
  • stvaranje pametnijih i učinkovitijih opskrbnih lanaca
  • jednostavnije procese za rješavanje sporova u vezi s podacima revizije i usklađenosti s propisima
  • upravljanje potrošnjom energije, razvojem grada i porastom broja stanovništva.

Rubno računalstvo

Rubno računalstvo postupak je postavljanja računalne infrastrukture bliže stvarnom izvoru podataka. Time se smanjuje mrežno kašnjenje (kašnjenja u komunikaciji s podacima) i preveliko korištenje mrežne propusnosti, a osigurava kontinuitet servisa čak i kada se veze u oblaku povremeno prekinu.

Pametni gradovi diljem svijeta koriste rubno računalstvo u kombinaciji s rješenjima za internet stvari, umjetnu inteligenciju i oblak da bi se osigurao kontinuitet ključnih javnih servisa i infrastrukture.

U kombinaciji s drugim tehnologijama rubna računalna rješenja omogućuju gradskim vlastima sljedeće:

  • rješavanje problema s kašnjenjem ili povezivanjem zahvaljujući obradi podataka blizu izvora
  • obradu, sortiranje i analizu podataka interneta stvari ili baze podataka da bi se moglo utvrditi na što treba odmah reagirati, a što pohraniti u oblaku
  • analizu podataka za brze i upotrebljive uvide pomoću umjetne inteligencije i strojnog učenja
  • učinkovit i jednostavan prijenos mrežnih podataka iz oblaka na rub i obratno
  • izvođenje aplikacije na udaljenim lokacijama radi bržih transakcija i manjih ograničenja mrežne propusnosti
  • usklađenost s propisima pomoću modela strojnog učenja koji administratorima šalju upozorenje o potencijalno osjetljivim podacima.

Na primjer, londonska zračna luka Heathrow koristi rubnu tehnologiju, umjetnu inteligenciju i strojno učenje u kombinaciji s 3D skenerom radi sprječavanja krijumčarenja životinja.

Proširena stvarnost (AR)

Proširena stvarnost (AR) tehnologija je koja stvara računalno generiranu virtualnu sliku na temelju stvarnog svijeta, što korisniku nudi kompleksni prikaz. Mnoge tvrtke i ustanove upotrebljavaju tu interaktivnu tehnologiju za uvježbavanje zaposlenika i pružanje zaposlenicima jasnog uvida u područjima kojima ne mogu lako pristupiti ili ih vidjeti.

Pomoću naprednih rješenja proširene stvarnosti korisnici mogu izvršiti razne zadatke koji bi bez te pametne tehnologije bili preteški ili opasni. Neki gradski zaposlenici, primjerice, koriste mobilne uređaje koji nude virtualnu sliku uslužnih programa i resursa kada gledaju podzemnu željeznicu. To zaposlenicima omogućuje da vide gdje se ispod ulice nalaze kanali te da odrede u kojem su stanju. Okrug King u zoni Seattlea koristi napredne uređaje za mješovitu stvarnost radi vježbi radnika u postrojenju za obradu otpadnih voda.

Gradske uprave pametnih gradova proširenu stvarnost koriste i za sljedeće:

  • jednostavnije planiranje grada i građevinskih projekata
  • savjete i pomoć stručnjaka tijekom rada na udaljenim lokacijama
  • omogućivanje zaposlenicima da uče pomoću praktičnih, detaljnih uputa
  • omogućivanje terenskim zaposlenicima brzo, učinkovito i sigurno ispunjavanje zadataka
  • jednostavnije inspekcijske postupke i dozvole

Infrastruktura pametnih gradova

Voda, struja, ceste i semafori, gradski servisi i komunikacijske mreže, sve je to infrastruktura koja omogućuje neometano funkcioniranje grada. Kako se broj stanovnika u gradovima povećava, a ljudi sve više traže digitalne usluge i moderna sredstva, još je važnije da gradovi imaju fleksibilnu, otpornu i sigurnu infrastrukturu.

Prigrlivši računalstvo u oblaku, internet stvari, umjetnu inteligenciju i druga rješenja pametnih gradova, gradske vlasti mogu sljedeće:

  • omogućiti inteligentnu ključnu infrastrukturu
  • ponuditi vrijedne servise koji učvršćuju povjerenje ljudi
  • poboljšati sigurnost osjetljivih javnih podataka
  • modernizirati javne uslužne programe
  • omogućiti povezan, učinkovit i održiv javni prijevoz
  • ponuditi urbane inovacije i poboljšati usluge za stanovnike.
Prizori vožnje vlakom kroz grad, prelaženje prometne ulice i dva radnika na polju s vjetroturbinama.

Saznajte više o Microsoftovim rješenjima za ključnu infrastrukturu

Saznajte više

Upoznajte vrijedne resurse i inovacije za pametnije gradove

Otkrijte rješenja za pametne gradove

Kako iskoristiti tehnologiju za stvaranje pametnijih gradova, saznajte na konferenciji Smart City Expo & World Congress 2021.

Pročitajte blog

Microsoft Cloud for Sustainability

Ubrzajte prijelaz na rješenja za održivost i smanjite svoj ugljični otisak.

Saznajte više

Microsoft za energetiku i resurse

Transformirajte energetski lanac radi održive budućnosti.

Saznajte više

Microsoftova rješenja za javnozdravstvene i socijalne ustanove

Bolje služite svojim zajednicama zahvaljujući inovativnim rješenjima za sigurnost, dobrobit i napredak.

Saznajte više

Microsoftova rješenja za javnu sigurnost i pravosuđe

Donosite bolje odluke utemeljene na podacima koje povećavaju sigurnost unutar zajednica.

Saznajte više

Inteligentne telekomunikacije

Omogućite zaposlenicima da povećaju svoju produktivnost, pojednostavnite operacije i potaknite rast.

Saznajte više

Microsoft cloud za automobilsku industriju, mobilnost i prijevoz

Poboljšajte produktivnost, operacije, inovacije i korisničko iskustvo.

Saznajte više

Microsoft Cloud for Financial Services

Pružanje diferenciranih iskustava, osnaživanje zaposlenika i borbe protiv financijskog kriminala.

Saznajte više

Povezani automobili i pametni grad

Saznajte kako se povezani automobili integriraju s pametnim gradom radi poboljšanja mobilnosti i sigurnosti.

Pročitajte više

Najčešća pitanja

  • Pametan grad urbano je područje koje koristi niz digitalnih tehnologija za obogaćivanje života svojih stanovnika, poboljšanje infrastrukture, modernizaciju javnih servisa, poboljšanje pristupačnosti, poticanje održivosti i ubrzanje gospodarskog razvoja. Pametni gradovi gradovi su budućnosti.

  • Pametan grad upotrebljava računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju, internet stvari, proširenu stvarnost, rubnu tehnologiju, lanac blokova i druge pametne tehnologije za poboljšanje infrastrukture, kvalitetnije javne servise, poboljšanje kvalitete života i poticanje gospodarskog rasta.
    Najuspješniji pametni gradovi na svijetu okupljeni su oko podataka. Te gradove vode čelnici koji razmišljaju dugoročno te ulažu u napredne tehnologije za brzo prikupljanje i analizu podataka, bez obzira na svrhu: informacije za stanovnike, gradske resurse, infrastrukturu, prijevoz ili emisije ugljika. Uvidi koje javne ustanove dobivaju od tih podataka omogućuju im da donose informirane odluke i poduzmu korake za pojednostavnjenje servisa, bolju komunikaciju sa stanovništvom, podršku za poslovni rast te poticaj u pogledu održivosti.

  • Kako se tehnologije razvijaju i digitalna rješenja dostupna su u svim područjima života, ljudi su navikli na praktične i pristupačne servise koje nude tvrtke, a sada žele istu razinu usluge i od gradskih vlasti. No stanovnici očekuju i zaštitu privatnosti te sigurnost. Za gradske vlasti ispunjenje obaju zahtjeva može biti problem. U pomoć mogu priskočiti moderni podatkovni centri.
    Da bi se zajednici pružile učinkovite usluge, gradske vlasti moraju održavati veliku količinu podataka, uključujući one o rođenju, adresi i podatke o prihodima stanovnika. Kada javne ustanove prijeđu na moderni podatkovni centar u oblaku, dobivaju fleksibilno digitalno okruženje s poboljšanom sigurnošću, zaštitom i usklađenošću. Mnogi pametni gradovi migrirali su na moderne podatkovne centre radi konsolidacije podataka i pružanja sigurnih i pouzdanih javnih servisa.
    Osim toga, mnoge gradske uprave potiču stanovnike da prijeđu na digitalne identitete.

  • Digitalni identitet, koji se naziva i decentralizirani identitet osobama, tvrtkama i ustanovama omogućuje preuzimanje vlasništva nad svojim osobnim podacima. Na pouzdanoj platformi za decentralizirane identitete identifkatori, npr. korisnička imena, zamjenjuju se jedinstvenim i neovisnim ID-ovima koji omogućuju razmjenu podataka putem lanca blokova i distribuirane tehnološke glavne knjige radi zaštite privatnosti i sigurnijih transakcija. Kako smo sve više vezani uz aplikacije, uređaje i servise, često se susrećemo s krađom podataka i gubitkom privatnosti. Decentralizirani identitet osobama i tvrtkama nudi veću zaštitu privatnosti i kontrolu nad svojim podacima.

  • U mnogim slučajevima da. Pametni gradovi upotrebljavaju tehnologiju ne samo da bi ubrzali gospodarski rast, nego i kako bi potaknuli održivost okoliša. Neke gradske uprave upotrebljavaju digitalna rješenja za prikupljanje i analizu podataka o emisiji ugljika, potiču energetsku učinkovitost, promiču održivost vode te smanjuju otpad i ugljični otisak grada.

  • Ako želite ubrzati digitalnu transformaciju i nastaviti s inicijativama za pametne gradove, tehnologija je presudna. Najuspješniji pametni gradovi ulažu u inovativna digitalna rješenja koja im omogućuju prikupljanje i korištenje podataka u gotovo stvarnom vremenu te brzo djelovanje na temelju uvida.
    Prije nego što uložite u računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju, internet stvari i druge specifične tehnologije, najprije razmislite o ishodima koje kao pametan grad želite postići. Ti ciljevi mogu biti sljedeći:

    • poboljšanje javne sigurnosti 
    • poticaj za gospodarski rast
    • bolja prometna mobilnost
    • smanjenje emisija ugljičnog dioksida
    • smanjenje operativnih troškova
    • produljenje vijeka trajanja opreme
    • ušteda energije i vode

    Kada postavite jasne ciljeve za svoj grad, jednostavnije je utvrditi kako vam podaci i digitalna rješenja mogu pomoći da ostvarite te ciljeve.

  • Pametni gradovi odlična su mjesta za život i rad. Budući da ta urbana područja koriste inovativne tehnologije za poboljšanje infrastrukture i servisa, pametni gradovi nude sigurnije ulice, bolju mobilnost, kraća putovanja na posao i s posla, smanjene emisije ugljika, jednostavnije usluge za stanovnike i razvoj tvrtki. Te prednosti pametnih gradova povećavaju kvalitetu života stanovništva u svim segmentima.

  • Informacijska komunikacijska tehnologija odnosi se na razne načine na koje korisnici mogu upotrebljavati tehnologiju za međusobno komuniciranje, uključujući e-poštu, društvene mreže, telefonske pozive i SMS-ove. ICT tehnologija revolucionarizirala je način na koji komuniciramo te je on sada jednostavniji i brži no ikada prije. ICT u projektima pametnih gradova ima pozitivne ishode kako za građane, tako i za sve zainteresirane za grad.
    ICT je okosnica pametnih gradova. Pametne mreže i bežična komunikacija između ljudi, objekata i strojeva poboljšavaju radnu učinkovitost, razmjenu javnih informacija, javne službe i skrb za građane. ICT primjerice pridonosi smanjivanju zagušenja prometa zahvaljujući semaforima koji se prilagođavaju u stvarnom vremenu radi izračuna uvjeta na cesti. Zahvaljujući ICT-u, gradovi budućnosti mogu srezati troškove te smanjiti potrošnju resursa.
    Infrastruktura koja koristi senzore i uređaje za internet stvari omogućuje obradu podataka u stvarnom vremenu, koja se može koristiti za komunikaciju važnih uvida gradskim stanovnicima i upravi. Bez ICT-ja pametni gradovi ne bi bili mogući.

  • Iako pametni gradovi nude razne pogodnosti za građane i javnu upravu, postoji i niz izazova koje je potrebno imati na umu. Jedan od izazova prilikom stvaranja pametnih gradova jest to što nemaju svi korisnici pristup istim prilikama i resursima. Svako gradsko stanovništvo ima i znatne razlike u prihodima i dobi. Oni koji ne mogu kupiti povezani automobil, primjerice, neće moći iskoristiti pogodnosti kao oni koji ga posjeduju. Slično tome, starije stanovništvo ne koristi pametne telefone i uređaje tako često kao mlađa populacija te taj demografski sloj ne može pametni grad iskoristiti u potpunosti.
    Druga je važna stvar infrastruktura. Ponekad je teško, i skupo, novu tehnologiju integrirati u postojeću infrastrukturu. Slično tome, za razvoj nove infrastrukture potrebni su i opsežno planiranje te financijska sredstva. To pred pametne gradove postavlja još jedan izazov: suradnju i nabavu u javnim ustanovama. Da bi uprava mogla ispuniti planove, stanovništvo mora podržati velike i skupe promjene u gradovima, pa je važno da shvati prednosti koje im to donosi. Važno je i da građani znaju kako sigurno i učinkovito koristiti tehnologiju pametnog grada. Ti se izazovi većinom mogu riješiti pomoću programa angažmana i edukacije zajednice.
    Ostali izazovi u pogledu pametnih gradova obuhvaćaju zaštitu privatnosti i sigurnost. Kako gradska središta digitaliziraju infrastrukturu, ponekad je teško uspostaviti ravnotežu između praktičnosti i zaštite privatnosti. U javnosti se sve više postavlja pitanje zaštite privatnosti, stoga je za implementaciju i usvajanje pametnih gradova iznimno važno građane informirati i otkloniti nedoumice te omogućiti zaštitu privatnosti podataka. To znači i da su potrebne opsežne mjere računalne sigurnosti da bi se osiguralo da su i uprava i građani zaštićeni od curenja podataka i drugih prijetnji. Baš kao i sve tehnologije, pametni gradovi mogu također biti na udaru hakera, stoga sigurnosne mjere opreza moraju biti uključene prilikom njihova planiranja.
    Da bi se ti izazovi za pametne gradove nadvladali, potrebno je razviti sveobuhvatni plan koji uzima u obzir potrebe i prioritete svih zainteresiranih strana.

  • Javna-privatna partnerstva mogu imati ključnu ulogu u razvoju inicijativa za pametne gradove. Objedinjujući resurse i stručna znanja javnih i privatnih sektora, ta partnerstva mogu pomoći gradovima u razvoju i implementaciji inovativnih rješenja radi postizanja ciljeva pametnih gradova.
    Primjerice, partnerstva između lokalnih tvrtki i gradske uprave mogu pridonijeti ostvarivanju projekata pametnih gradova. Slično tome, partnerstva između akademskih ustanova i gradske uprave mogu pridonijeti razvoju novih tehnologija i aplikacija za upotrebu u pametnim gradovima.
    Na kraju, javno-privatna partnerstva važan su dio razvoja inicijativa za pametne gradove jer objedinjuju različite zainteresirane strane s istim ciljem: da gradovi budu učinkovitiji, ugodniji za život i održiviji.

  • Upoznajte Microsoftova rješenja za ključnu infrastrukturu

Pratite nas