Trace Id is missing

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD):

Nastavite čitati kako biste saznali što je to Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), zašto je važna, i tko može podlijegati zahtjevima za izvješćivanje.

Saznajte više

Što je Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD)?

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) sveobuhvatan je skup zahtjeva za tvrtke u okviru njezinog djelokruga za pružanje niza nefinancijskih javnih objava o ekološkim, društvenim i temama upravljanja (ESG).

CSRD mijenja postojeće direktive EU-a kako bi povećao zahtjeve za korporativno otkrivanje podataka za tvrtke koje posluju na tržištu EU-a i proširio popis tvrtki u djelokrugu. Otprilike 11 700 tvrtki trenutačno mora objaviti nefinancijske podatke u CSRD-u – a procjenjuje se da će se broj povećati na gotovo 50 000 kompanija koje su registrirane, kotiraju ili posluju u EU-u. Obveze izvješćivanja CSRD-a također se primjenjuju na matične tvrtke izvan EU-a koje imaju značajno poslovanje u EU-u i barem jedan ogranak ili podružnicu u EU-u.

Komisija EU-a izjavila je da su pravila CSRD-a osmišljena kako bi se "stvorila kultura transparentnosti o utjecaju tvrtki na ljude i okoliš".

Zašto je usvojen CSRD?

Europska komisija usvojila je CSRD kako bi podigla granice korporativnog izvješćivanja o održivosti. Uključuje sveobuhvatnije zahtjeve za izvješćivanje i rješava nedostatke u prethodnim propisima.

Prije donošenja CSRD-a, velike tvrtke u EU slijedile su načela izvješćivanja utvrđena Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD).

Prema CSRD-u, tvrtke moraju prijaviti znatno više informacija, a njihovi podaci o održivosti bit će prikazani u revidiranom obliku uz njihova financijska izvješća.

Tko je zahvaćen CSRD-om?

Očekuje se da će Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti utjecati na sve velike tvrtke u EU i one koje kotiraju na burzi EU-a, kao i na tvrtke izvan EU sa značajnim poslovnim interesom koje djeluju na tržištu EU-a. CSRD uvelike proširuje opseg obveznog izvješćivanja o održivosti kompanija u EU i procjenjuje se da će učetverostručiti broj zahvaćenih kompanija u usporedbi s NFRD-om koji je obuhvatio samo 11 700 kompanija. Očekuje se da će se CSRD proširiti na više od 50 000 organizacija.

Budući da su pojedinosti CSRD-a složene, važno je da stručni konzultanti i savjetnici vaše tvrtke ili ustanove pomno pregledaju detalje. Općenito, CSRD će se primjenjivati ​​na tvrtke uvrštene na regulirana tržišta u EU s izuzetkom uvrštenih mikropoduzeća, definiranih kao tvrtke s manje od 10 zaposlenih i/ili manje od 20 milijuna eura neto prometa. Također će se primjenjivati ​​na velike tvrtke koje ispunjavaju najmanje dva od sljedećih kriterija:

  • 250 ili više zaposlenika
  • Više od 40 milijuna EUR neto prometa
  • Više od 20 milijuna EUR ukupne imovine

Tvrtke izvan EU-a s prometom od 150 milijuna EUR ili više u EU-u i najmanje jednim ogrankom ili podružnicom u Uniji također moraju biti u skladu sa ​​CSRD-om.

Ažurirani zahtjevi za izvješćivanje o korporativnoj održivosti neće se primjenjivati na mala ili srednja poduzeća (SMEs), osim ako im vrijednosni papiri nisu uvršteni na regulirana tržišta.

Kad pravila CSRD-a stupaju na snagu?

Pravila CSRD-a uvodit će se u fazama između 2024. i 2028. na temelju nekoliko čimbenika, uključujući veličinu tvrtke i odgovarajuću državu članicu. Na visokoj razini, evo kako se vremenski slijed raščlanjuje:

  • Velike tvrtke od javnog interesa: Za tvrtke s više od 500 zaposlenika koje već podliježu NFRD-u, primjenjivat će se CSRD pravila počevši od 1. siječnja 2024., s rokom podnošenja izvješća 2025. godine. Te se tvrtke moraju nastaviti pridržavati pravila NFRD-a do 1. siječnja 2024.
  • Velike tvrtke koje ne podliježu NFRD-u: Tvrtke s više od 250 zaposlenika i/ili više od 40 milijuna EUR neto prometa i/ili više od 20 milijuna EUR ukupne imovine moraju biti u skladu s pravilima CSRD-a, počevši od 1. siječnja 2025., s rokom podnošenja izvješća 2026.
  • Uvrštena mala i srednja poduzeća: Pravila CSRD-a primjenjivat će se od 1. siječnja 2026., a izvješća se trebaju podnijeti 2027. Uvrštena mala i srednja poduzeća mogu odustati do 2028.

Do 1.siječnja 2028. pravila CSRD-a primjenjivat će se na sve tvrtke koje potpadaju pod područje primjene direktive. Za tvrtke unutar područja primjene CSRD-a, pravila i vremenski okviri će se razlikovati – pa je važno konzultirati se sa svojim stručnim savjetnicima i konzultantima.

Koji preduvjeti CSRD-a moraju biti zadovoljeni?

Tvrtke koje podliježu području primjene CSRD-a trebat će izvješćivati o utjecajima, prilikama i rizicima povezanima s održivošću kako je definirano Europskim standardima izvješćivanja o održivosti (ESRS). Ove standarde razvila je Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG). EFRAG je privatna udruga koju financira EU koja okuplja različite dionike kako bi služili europskom javnom interesu u financijskom izvješćivanju i izvješćivanju o održivosti. Da biste utvrdili kako zahtjevi CSRD-a mogu utjecati na vašu tvrtku ili ustanovu, važno je o detaljima razgovarati sa svojim stručnim savjetnicima i konzultantima.

Prema pravilima CSRD-a, obveznici će morati prijaviti kvalitativne i kvantitativne informacije koje se odnose na:

  • Pravilnici o održivosti, ciljevi i performanse.
  • Emisije stakleničkih plinova i ciljevi.
  • Društvena odgovornost i odnos prema zaposlenicima.
  • Borba protiv korupcije i mita.
  • Raznolikost odbora poduzeća.
  • Pitanja ljudskih prava.
  • ESG ciljevi i napredak u njihovom postizanju.
  • Dvostruka materijalnost.

Dvostruka materijalnost uključuje dva kuta – kako tvrtka utječe na okoliš i društvo u cjelini i, obrnuto, kako rizici i prilike održivosti utječu na izvedbu i razvoj tvrtke.

Prema CSRD-u, organizacija mora prijaviti i retrospektivne i podatke o održivosti koji se odnose na budućnost, a također će morati dijeliti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Od tvrtki obuhvaćenih istraživanjem također će se tražiti da se podvrgnu reviziji trećih strana informacija o održivosti koje prijavljuju kako bi se osiguralo da su podaci potpuni i točni. Konzultirajte se sa stručnim konzultantima i savjetnicima svoje tvrtke kako biste razgovarali o zahtjevima CSRD izvješćivanja.

Prednosti usvajanja održivijih praksi

Čak i ako vaša organizacija nije dužna pridržavati se CSRD-a, postoje bezbrojne prednosti usvajanja snažnijih praksi održivosti. Održivost nije dobra samo za planet – dobra je i za posao.

Evo samo nekoliko prednosti za unapređenje vaših napora u održivosti i smanjenje ugljičnog otiska:

  1. Smanjenje troškova: Smanjite operativne troškove vaše tvrtke ili ustanove poboljšanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem potrošnje vode. Ne samo da ćete uštedjeti novac na računima za energiju, nego nećete ni biti prepušteni na milost i nemilost fluktuirajućim cijenama energije.
  2. Izgradnja povjerenja: Mnogi današnji potrošači predani su podršci tvrtkama koje slijede održive prakse. Smanjivanjem utjecaja na okoliš izgradit ćete povjerenje u robnu marku i privući i zadržati više klijenata.
  3. Smanjenje rizika: Budući da su klimatske promjene i dalje gorući problem za zemlje diljem svijeta, važnije je nego ikad prihvatiti održivije poslovne prakse. Tvrtke ili ustanove koje ne poduzimaju korake za smanjenje svojih emisija brzo će zaostati. Budite korak ispred svih tako što ćete već danas ubrzati svoje napore u pogledu održivosti kako biste smanjili svoj utjecaj na okoliš. Započnite izračunavanjem svojih emisija ugljika pomoću ove nadzorne ploče za prikaz učinka emisija.
  4. Povećavanje mogućnosti zaposlenika: Sve veći broj zaposlenika želi raditi za održive, društveno odgovorne tvrtke. Obvezujući se na održiviju poslovnu praksu, povećat ćete zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika te potaknuti njihovo zadržavanje.
  5. Privlačenje investitora: Kada odlučite prijaviti svoje napore u pogledu održivosti, povećat ćete svoj kredibilitet i vjerojatnije je da ćete privući vanjske investitore.

Saznajte više o promjeni ESG regulative u ovoj seriji videozapisa Pričajmo o održivosti.

Poduzmite sljedeće korake na svom putu prema održivosti

Iako se CSRD odnosi samo na korporacije u EU-u i tvrtke izvan EU-a sa značajnim poslovnim interesom u EU-u, tvrtke diljem svijeta rade na unapređenju svojih napora u pogledu održivosti. U ovom okruženju, sada je vrijeme da ubrzate svoj put ka održivosti. Istražite kako vam Microsoftova tehnologija, uključujući Microsoft Cloud for Sustainability, može pomoći da povećate operativnu učinkovitost i ispunite svoje ciljeve održivosti.

Početak rada

Najčešća pitanja

  • Obveze izvješćivanja prema CSRD-u primjenjivat će se na:

    • Sva "velika" navedena poduzeća u EU-u koja premašuju najmanje dva od sljedeća tri kriterija: više od 250 zaposlenika, neto promet veći od 40 milijuna EUR i/ili ukupnu bilancu od 20 milijuna EUR.

    • Sve velike tvrtke EU-a koje nisu uvrštene na burzu.

    • Velike kreditne institucije i osiguravajuća društva.

    • Mala i srednja poduzeća (MSP) uvrštena na regulirano tržište u EU-u, koja nisu mikro poduzeća (tj. poduzeća iz EU-a s manje od 10 zaposlenika, prometom manjim od 0,7 milijuna EUR i/ili ukupnom imovinom manjom od 0,35 milijuna EUR). 

    • Matična društva izvan EU-a, koja ostvaruju više od 150 milijuna EUR neto prometa u EU-u i koja imaju najmanje jedan ogranak ili podružnicu koja podliježe CSRD-u.

  • CSRD je stupio na snagu 5. siječnja 2023. Rokovi usklađivanja razlikuju se ovisno o vrsti tvrtke, ali počinju već u siječnju 2024. za sve velike tvrtke uvrštene na burzu u EU.

    • Sve "velike" tvrtke koje kotiraju na burzi u EU-u morat će izvijestiti o svojoj financijskoj godini 2024. u svom izvješću o upravljanju za 2025. godinu. 

    • Sve velike tvrtke koje ne kotiraju na burzi u EU-u morat će izvijestiti o svojoj financijskoj 2025. godini u svom izvješću za 2026.

    • Velike kreditne institucije i osiguravajuća društva morat će izvijestiti o svojoj financijskoj 2025. godini u svom izvješću o upravljanju za 2026. godinu. 

    • Mala i srednja poduzeća (MSP) uvrštena na regulirano tržište u EU-u morat će izvijestiti o svojoj financijskoj godini 2026. u svom izvješću o upravljanju za 2027. godinu. Međutim, ona mogu odlučiti odgoditi svoje izvješćivanje na 1. siječnja 2028., s navedenim objašnjenjem zašto informacije nisu navedene u izvješću o upravljanju. 

    • Matična društva koja nisu u EU-u morat će izvijestiti o svojim podacima za 2028. u izvješću o održivosti za 2029. godinu.

  • Sam CSRD daje samo glavne crte zahtjeva za izvješćivanje o informacijama na općoj razini koji se odnose na učinak okoliša, društva i upravljanja. Međutim, Europska Komisija razvit će detaljne zahtjeve za izvješćivanje tvrtke. Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG), savjetodavno tijelo Komisije u ovom dijelu, predložilo je ili će predložiti standarde izvješćivanja u sljedećim područjima:

    • Europski standardi izvješćivanja o održivosti (ESRS) Skup 1: predložen Komisiji u studenom 2022.  za konačnu objavu do lipnja 2023. Predloženi ESRS za provjeru valjanosti Komisije trenutačno pokriva četiri kategorije:

    • Općenito – uključujući općenite zahtjeve za pripremu i prezentiranje informacija.

    • Zaštita okoliša – uključujući klimatske promjene, zagađenje, vodne i morske resurse, bioraznolikost i ekosustave, te standarde vezane uz kružno gospodarstvo.

    • Društveni – uključujući vlastite zaposlenike, radnike u vrijednosnom lancu, pogođene zajednice i klijente te krajnje korisnike.

    • Upravljanje – uključujući poslovno ponašanje.

    • ESRS Standardi specifični za sektor 2: trenutačno su u razvoju za konačnu objavu između lipnja 2024. i 2026. Očekujemo da će ICT sektor biti uključen u seriju 2025. godine. Ovi će standardi voditi tvrtke u izvješćivanju u primjenjivim sektorima, uz Skup 1.

    • Standardi za SME bit će objavljeni do lipnja 2024.

    • Očekuje se da će standardi održivosti za matična društva izvan EU-a biti konačno objavljeni do lipnja 2024. Matične tvrtke koje nisu iz EU-a moći će odabrati hoće li izvješćivati ​​prema generičkom ESRS-u, standardima održivosti ili bilo kojim drugim standardima iz druge jurisdikcije koje EU priznaje kao valjane.

  • CSRD nalaže da tvrtke iz EU-a objavljuju tražene informacije u svom izvješću o upravljanju, dok matična društva izvan EU-a objavljuju tražene informacije u zasebnom izvješću o održivosti. Takvo izvješće treba biti javno objavljeno, ali načini objave mogu biti različiti. CSRD izričito ovlašćuje (ali ne zahtijeva) države članice da dodatno zahtijevaju od tvrtki da izvješće uprave izravno objave na svojim web stranicama, na primjer.

  • Izvješća će morati potvrditi akreditirana vanjska tvrtka koja ima visoku razinu stručnog znanja u jamstvu i održivosti. To mogu biti postojeći revizori tvrtke ili nova zadržana tvrtka.

  • Kazne za nepoštivanje određivat će se na nacionalnoj razini. Nadležna tijela objavit će sankcije izrečene za pojedine prekršitelje. Za matična društva koja nisu iz EU-a, EU ne može zakonski zahtijevati od tvrtki koje nisu iz EU-a da objavljuju podatke. Stoga EU od subjekata iz EU-a zahtijeva da objavljuju CSRD u ime svog matičnog društva izvan EU-a.

  • Namjera CSRD-a je imati standardiziranu osnovu izvješćivanja na razini EU-a. Pojedinačne države članice EU-a mogle bi nametnuti dodatne zahtjeve za izvješćivanje, što bi dodatno zakompliciralo izvješćivanje i moglo dovesti do nedostatka transparentnosti ili usporedivosti.

  • Ne, institucije javnog sektora nisu obuhvaćene.

  • Da, CSRD jasno navodi da su MSP-ovi na popisu obuhvaćeni

  • Microsoft podržava povećanu transparentnost. Posvećeni smo pomaganju našim klijentima u ispunjavanju njihove usklađenosti s CSRD-om i aktivno radimo na proširenju vlastitih rješenja za izvješćivanje i održivost kako bismo to učinili. Kao velika tvrtka koja aktivno sudjeluje u europskom gospodarstvu, također moramo biti usklađeni s CSRD-om i stoga prepoznajemo važnost ovog trenutka i potrebu za robusnim alatima koji će omogućiti našim klijentima da zadovolje svoje potrebe izvješćivanja.

    • CSRD mijenja Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD) i Direktivu EU-a o računovodstvu te proširuje njezin opseg i zahtjeve za izvješćivanje.

    • NFRD se trenutačno primjenjuje samo na velike entitete „od javnog interesa” s više od 500 zaposlenika. Osim što se primjenjuje na sve tvrtke u EU-u koje nisu uvrštene na burzu, CSRD se osobito proširuje na tvrtke izvan EU-a (koje se nazivaju trećim zemljama) koje nisu uvrštene na regulirano tržište EU-a, ali imaju značajnu aktivnost u EU-u (npr. barem ogranak ili podružnica i 150 milijuna EUR prometa).

    • Predloženo pravilo Komisije za vrijednosne papire i burze SAD-a za poboljšanje i  standardizaciju objavljivanja podataka o klimi za ulagače primjenjivalo bi se na sve javne tvrtke (u američkom i stranom vlasništvu). Dok CSRD standardi za objavljivanje trenutačno u razvoju pokrivaju mnoga ista područja (kao što su emisije stakleničkih plinova i nadzor klimatskih rizika), CSRD standardi idu dalje nalažući opsežna društvena i upravljačka otkrivanja. 

    • CSRD potencijalno dopušta matičnim društvima izvan EU-a sa značajnom prisutnošću u EU-u da izvješćuju pod drugim „ekvivalentnim” pravnim režimom i budu izuzeti od dodatnog izvješćivanja prema CSRD-u. U ovom trenutku nisu razvijena niti utvrđena nikakva posebna izuzeća. S obzirom na širok opseg zahtjeva CSD-a, nejasno je hoće li se sličan propis (kao što SEC pravila o otkrivanju podataka o klimi SAD-a) smatrati ekvivalentnim.

Pratite Microsoft