Smanjite ugljični otisak svoje tvrtke: zajedno gradimo svjetliju budućnost
Nastavite s čitanjem kako biste saznali više o smanjenju poslovnog ugljičnog otiska, zašto je to bitno te kako pojedinci i tvrtke ili ustanove diljem svijeta stvaraju predanost ovom ključnom cilju.
Što je ugljični otisak?
Ugljični otisak je količina ugljičnog dioksida (CO2) i drugih emisija stakleničkih plinova (GHG) koje prouzročuje pojedinac, tvrtka ili ustanova, proizvod, usluga ili aktivnost. Veličina vašeg individualnog ugljičnog otiska ovisi o cijelom nizu čimbenika, uključujući, ali ne ograničavajući se na načine prijevoza, učestalost putovanja, kućnu ili operativnu energetsku potrošnju, navike kupovine i konzumacije hrane te općenitu proizvodnju otpada. Veličina vašeg korporativnog ugljičnog otiska također ovisi o cijelom nizu čimbenika, kao što su gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost u uredima, načini prijevoza, održiva proizvodnja i razvoj itd.
Ugljični otisci mogu se podijeliti na dvije kategorije:
- Izravne emisije – To su emisije koje potječu iz aktivnosti koje izravno kontrolirate, kao što je rad klimatizacijskih sustava u uredima ili upravljanje flotom vozila.
- Neizravne emisije – To su emisije koje potječu iz proizvodnje robe i usluga koje konzumirate, kao što su struja potrebna za opskrbljivanje ureda ili voda potrošena za rast hrane.
Sjedinjene Američke Države imaju najveći ugljični otisak u pogledu potrošnje po glavi stanovnika. Prosječni Amerikanac pridonosi ekološkoj degradaciji sa 16 tona, što je osam puta više od globalnog prosjeka od četiri tone. U nastavku je navedeno nekoliko statističkih podataka koji objelodanjuju opseg i glavne izvore emisija stakleničkih plinova SAD-a:
- SAD je 2018. emitirao 6.677 milijuna metričkih tona stakleničkih plinova iz izvora povezanih s energijom. To je predstavljalo oko 14 % ukupnih svjetskih emisija povezanih s ugljičnim dioksidom za tu godinu.
- Oko 81 % svih emisija SAD-a potječe iz izgaranja fosilnih goriva – kao što su prirodni plin, nafta i ugljen – za proizvodnju struje, grijanje zgrada, pogon vozila i opskrbljivanje ostalih industrijskih procesa.
- Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA), prijevoz je najveći doprinositelj emisijama stakleničkih plinova u SAD-u, zaslužan za 29 % svih emisija tijekom 2018.
- Većina emisija povezanih s prijevozom potječe od osobnih i teretnih vozila, koji proizvode oko 60 % emisija u prijevoznom sektoru.
Definicija i značenje ugljičnog otiska
Ugljični otisak jedan je od načina za mjerenje utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš u pogledu emisija stakleničkih plinova. Glavna su tri staklenička plina ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O):
- Izgaranjem fosilnih goriva, kao što su prirodni plin, ugljen i nafta, ispuštaju se znatne količine CO2 u atmosferu.
- CH4 poglavito ispuštaju stoka i odlagališta otpada.
- Gnojiva, kemijske tvari i drugi industrijski procesi uvelike su odgovorni za NO2.
Ti plinovi zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi i uzrokuju zagrijavanje planeta. Taj se proces naziva „klimatske promjene”, a one prijete našem planetu i načinu života.
Kratka povijest ugljičnog otiska
Ugljični otisak relativno je nov koncept, iako ljudska aktivnost već stoljećima doprinosi emisiji stakleničkih plinova. Tijekom 1800-ih došlo je do naglog porasta emisija, dijelom zahvaljujući Industrijskoj revoluciji i povećanju broja gradskih stanovnika. Tijekom toga razdoblja rasla je popularnost upotrebe fosilnih goriva za energetsku proizvodnju.
Također, krčenje šuma koje je pratilo razvoj gradova i tvornica dodatno je povećalo emisije stakleničkih plinova. Razlog je taj što stabla apsorbiraju CO2 iz atmosfere, a njihova sječa dovela je do većeg nakupljanja stakleničkih plinova.
Kovanje pojma „ugljičnog otiska” često se pripisuje Mathisu Wackernagelu, regionalnom planeru rođenom u Švicarskoj, i Williamu Reesu, kanadskom ekologu, koji su 1995. izdali knjigu naslova „Naš ekološki otisak: smanjenje ljudskog utjecaja na Zemlju” („Our Ecological Footprint: Reducing Human Impact on the Earth”). U njoj su opisali kako naš utjecaj na planet možemo tumačiti u pojmovima ekološkog otiska, a emisije CO2 naveli su kao jedan od načina za mjerenje toga utjecaja.
Kada je riječ o ugljičnim emisijama, „CO2” se često upotrebljava kao sinonim pojmu „staklenički plinovi”. Međutim, brojni drugi plinovi uz CO2 pridonose klimatskim promjenama – postupnom zagrijavanju temperature Zemljine atmosfere – jer ti plinovi zadržavaju toplinu u atmosferi i vode do znatnih ekoloških promjena. Pojam „CO2e” – skraćenica za „ekvivalent ugljičnog dioksida” – nedavno je uveden i označava sve stakleničke plinove kao zajedničku jedinicu. U ovom će se članku pojmovi „ugljične emisije”, „staklenički plinovi” i „CO2e” upotrebljavati za opisivanje emisija koje se ubrajaju u izračun vašeg osobnog i korporativnog ugljičnog otiska.
Što je uklanjanje ugljičnog dioksida?
Uklanjanje ugljičnog dioksida odnosi se na sve tehnologije ili pristupe kojima se CO2 uklanja iz atmosfere, a zatim pohranjuje na način koji sprječava njegovo ponovno ispuštanje u atmosferu. Uklanjanje ugljičnog dioksida važno je jer nam može pomoći suzbiti klimatske promjene smanjenjem ukupne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.
Postoji nekoliko različitih postupaka za uklanjanje ugljičnog dioksida, uključujući sljedeće:
- Izravno hvatanje zraka – Ova tehnologija uključuje hvatanje CO2 iz zraka i njegovu podzemnu pohranu.
- Bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika (BECCS) – Ovaj pristup uključuje spaljivanje biomase (biljnog materijala) radi generiranja energije te naknadno hvatanje i skladištenje nastalih emisija CO2.
- Poboljšano djelovanje vremenskih prilika – Ova metoda uključuje posipanje poljoprivrednih zemljišta ili drugih otvorenih prostora mljevenim kamenjem. Kamenje zatim reagira s CO2 u atmosferi, uslijed čega dolazi do oblikovanja novih minerala, koji se pohranjuju u zemlji.
Svaki od tih postupaka ima svoje prednosti i nedostatke te ne postoji univerzalno rješenje za uklanjanje ugljičnog dioksida.
Kako uklanjanje ugljičnog dioksida utječe na naš planet i našu budućnost?
Uklanjanje ugljičnog dioksida može pomoći ublažiti klimatske promjene i njihove razne učinke, uključujući porast razine mora, ekstremnije vremenske pojave i gubitak staništa životinjskog svijeta. Također, može pridonijeti poboljšanju kakvoće zraka i vodenih resursa te stvoriti nove gospodarske prilike, kao što su radna mjesta u razvoju i implementaciji tehnologija za uklanjanje ugljičnog dioksida.
Diljem svijeta djeluju brojne organizacije koje rade na uklanjanju ugljičnog dioksida iz atmosfere upotrebom raznih postupaka, uključujući sadnju stabala, očuvanje i obnovu šuma te stvaranje zelene infrastrukture. Neke od tih organizacija su:
- Carbonfund.org
- The Nature Conservancy
- Svjetski fond za prirodu (WWF)
- Vijeće za obranu prirodnih resursa (NRDC)
Velike tvrtke ili ustanove, kao što je Microsoft, također podržavaju ciljeve uklanjanja ugljičnog dioksida stvaranjem i skaliranjem tehnologija negativnih emisija.
Izvori emisija stakleničkih plinova
Svaka odluka koju tvrtka ili ustanova donese – i svaka aktivnost koju provede – utječe na količinu CO2 koja se emitira u atmosferu. Svi smo odgovorni poduzeti sve što možemo kako bismo smanjili svoje ugljične otiske i usporili klimatske promjene.
Prije nego što se razmotre posebni načini za smanjenje utjecaja na okoliš i ugljičnog otiska, važno je razumjeti najvažnije čimbenike koji pridonose klimatskim promjenama.
Aktivnosti koje povećavaju emisije CO2e
Tri najveća izvora emisija stakleničkih plinova jesu izgaranje fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina), krčenje šuma i poljoprivreda.
Fosilna goriva
Izgaranje fosilnih goriva glavni je globalni izvor emisija stakleničkih plinova, odgovoran za oko dvije trećine svih emisija. Fosilna goriva spaljuju se za generiranje struje i pogon automobila, teretnih vozila, vlakova, brodova i zrakoplova. Kada se ta goriva spaljuju, ispuštaju ugljični dioksid (CO2), koji je staklenički plin.
Krčenje šuma
Krčenje šuma jest postupak sječe šuma radi stvaranja prostora za poljoprivredne ili razvojne aktivnosti. U okviru postupka fotosinteze, stabla apsorbiraju CO2 iz atmosfere te ga upotrebljavaju za proizvodnju i ispuštanje kisika. Kada se šume krče, dolazi do smanjenja količine CO2 koja se može prirodno apsorbirati, što dovodi do većeg nakupljanja stakleničkih plinova. Krčenje šuma odgovorno je za oko 17 % globalnih emisija stakleničkih plinova.
Poljoprivreda
Poljoprivredne prakse koje uključuju obrađivanje zemlje i stočni uzgoj također proizvode metan i dušikov oksid. Ti su plinovi zajednički poznati kao emisije poljoprivrednih stakleničkih plinova. Kada je riječ o njihovu utjecaju na klimatske promjene, metan je oko 25 puta potentniji od CO2, a dušikov je oksid oko 300 puta potentniji. Važno je napomenuti ta je stočna poljoprivreda zaslužna za 14 % globalnih emisija stakleničkih plinova.
Kako smanjiti ugljični otisak
Razumijevanje utjecaja vašeg ugljičnog otiska važan je korak za smanjenje emisija stakleničkih plinova, jedan od vodećih uzroka klimatskih promjena. Dobra je vijest što postoje brojni načini za smanjenje osobnog ugljičnog otiska i osiguravanje održivije budućnosti. Dok jedni zagovaraju smanjenje ovisnosti društva o fosilnim gorivima i prelazak na 100 % obnovljivu energiju, drugi vjeruju da će se uvođenje malih promjena u naše svakodnevne živote višestruko isplatiti.
Na primjer, pojedinci mogu započeti provedbom jednostavnih promjena životnog stila, kao što je očuvanje energije, recikliranje i biranje ekološki prihvatljivih proizvoda. Na razini tvrtke ili ustanove možemo implementirati postupke za uklanjanje ugljika, kao i zalagati se za promjene u pravilnicima, ulagati u obnovljivu energiju i podržavati tvrtke koje rade na smanjenju vlastita ugljičnog otiska.
U ovom izvješću tvrtke Economist Impactsaznajte kako različite djelatnosti poduzimaju pragmatične korake za dekarbonizaciju poslovanja. Saznajte zašto su tvrtke snažna sila u usporavanju klimatskih promjena i kako proizvodnja, financijski servisi, maloprodaja i energetski sektor mogu predvoditi u tome.
Zašto je smanjenje ugljičnog otiska važno?
Znanstvenici nas već godinama upozoravaju na to da moramo poduzeti mjere kako bismo ublažili klimatske promjene, a prilika da to učinimo sve je manje. Kako bismo izbjegli najkatastrofalnije utjecaje klimatskih promjena, do 2030. moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova 45 % u pogledu razina iz 2010. te uz cilj ostvarivanja nulte stope emisija do 2050.
Smanjenje ugljičnog otiska jedan je od najmoćnijih koraka koje možete poduzeti za suzbijanje klimatskih promjena. Budete li proizvodili manje CO2e, možete pridonijeti smanjenju ukupne količine tih plinova u atmosferi te pomoći usporiti globalno zatopljenje.
Također, smanjenje vašeg ugljičnog otiska može poboljšati vaše zdravlje i zdravlje sviju oko vas. Na primjer, pješačenjem ili vožnjom bicikla, a ne automobila, proizvodit ćete manje emisija, čime se ostvaruje bolja kakvoća zraka. A budući da je izlaganje zagađenju zraka povezano s cijelim nizom zdravstvenih problema – kao što su upale dišnog sustava i srčane bolesti – budete li poduzimali ono što možete za smanjenje emisija, to će imati stvaran i pozitivan utjecaj na vašu zajednicu.
Iako postoje brojni načini za smanjenje korporativnog ugljičnog otiska, kao što je prelazak na obnovljivu energiju ili učinkovitija upotreba resursa, budemo li željeli stabilizirati klimu, s vremenom ćemo morati ukloniti ugljik iz atmosfere. Tu na scenu stupa uklanjanje ugljičnog dioksida.
Kako velike tvrtke mogu smanjiti svoj ugljični otisak?
U nastavku su navedeni neki od načina na koji tvrtke, ustanove ili organizacije mogu smanjiti svoj ugljični otisak:
Poboljšanje energetske učinkovitosti
Mjere energetske učinkovitosti mogu tvrtkama pomoći da uštede novac tako što će trošiti manje energije i istovremeno smanjiti emisije. Neki od primjera energetske učinkovitosti uključuju mjere prelaska na učinkovitije tehnologije rasvjete, postavljanje solarnih ploča i upotrebu energetski učinkovitih uređaja.
Kompenzacija emisija
Slično Certifikatima o obnovljivoj energiji (REC), kompenzacije su način na koji tvrtke mogu smanjiti svoj neto ugljični otisak ulaganjem u projekte koji uklanjaju stakleničke plinove iz atmosfere. Na primjer, tvrtka može uložiti u projekt u okviru kojeg se sade stabla, koja apsorbiraju CO2.
Implementacija obnovljive energije
Izvori obnovljive energije, kao što su solarna energija te energija vjetra i vode, generiraju struju uz niske do nikakve emisije stakleničkih plinova. Tvrtke mogu upotrebljavati softver za upravljanje ugljičnim dioksidom uz obnovljivu energiju za pogon svojih radnih postupaka.
Smanjenje otpada
Proizvodnjom robe stvaraju se znatne količine otpada diljem svijeta. Neki od načina za smanjenje otpada uključuju ponovno korištenje i recikliranje materijala, odabir ekološki prihvatljivije ambalaže, poboljšanje proizvodne učinkovitosti i provedbu preventivnog održavanja strojeva.
Certifikati za obnovljivu energiju (REC-ovi)
Kupnja REC-ova pomaže tvrtkama da kompenziraju svoje emisije ulaganjem u projekte obnovljive energije. Kada kupite REC, podržavate razvoj izvora obnovljive energije kao što su solarna energija i energija vjetra i vode.
Koje korake mogu poduzeti za smanjenje osobnog ugljičnog otiska?
I osobe mogu poduzeti korake za smanjenje svojih ugljičnih otisaka, a neki od njih su:
Upotreba manje količine energije kod kuće
Neke od ideja za smanjenje energetske potrošnje kod kuće uključuju upotrebu LED žarulja, isključivanje elektroničkih uređaja kada se ne upotrebljavaju i postavljanje termostata nekoliko stupnjeva niže zimi i nekoliko stupnjeva više ljeti.
Konzumacija manje količine mesa
Kao što je već navedeno, stočna poljoprivreda velik je izvor emisija stakleničkih plinova. Te emisije možete smanjiti konzumacijom manje količine mesa ili odabirom mesa koje potječe od životinja koje su se uzgajale na održiviji način.
Manje vožnje
Svoj ugljični otisak možete smanjiti organizacijom rasporeda za prijevoz većeg broja osoba, vožnjom javnim prijevozom, vožnjom bicikla ili pješačenjem.
Recikliranje i kompostiranje
Recikliranjem, kompostiranjem i izbjegavanjem jednokratnih proizvoda dolazi do manje količine otpada i materijalima na odlagalištima otpada, gdje se sporo razgrađuju i ispuštaju metan, potentni staklenički plin.
Koje su prednosti smanjenja ugljičnog otiska moje tvrtke ili ustanove?
Postoje brojne prednosti smanjenja vašeg korporativnog ugljičnog otiska. Poduzimanjem koraka za smanjenje ukupne količine emisija vaše tvrtke ili ustanove možete pridonijeti zaštiti okoliša i poboljšanju ukupnih vrijednosti. Osim očitih učinaka smanjenja ugljičnog otiska vaše tvrtke – dakle, doprinosu suzbijanju klimatskih promjena – u obzir je potrebno uzeti i brojne druge prednosti:
- Niži radni troškovi – Poboljšanje vaše energetske učinkovitosti može vam pomoći uštedjeti novac u pogledu režija. Također, generiranjem vlastite energije nećete ovisiti o promjenjivim cijenama energenata.
- Jača pozicija na tržištu – Brojni se potrošači danas zanimaju za podržavanje tvrtki koje poduzimaju korake za smanjenje utjecaja na okoliš. Smanjenjem ugljičnog otiska svoje tvrtke možete pomoći privući i zadržati klijente.
- Veća učinkovitost – Smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima vaša tvrtka može izbjeći nestanak struje i zaustavljanje radnih procesa, čime će postati učinkovitija. To može dovesti i do uštede dodatnih troškova te smanjenje utjecaja na okoliš.
- Bolja reputacija u javnosti – Reputacija tvrtke važna je za njezin sveukupan uspjeh. Nastojanja održivosti koja vam pomažu smanjiti ugljični otisak mogu pomoći ojačati vašu reputaciju među potrošačima, zaposlenicima, investitorima i u široj javnosti.
- Smanjeni rizik – Dok se posljedice klimatskih promjena sve više očituju, poduzeća koja nisu poduzela korake za smanjenje svojih emisija neće imati konkurentske prednosti. Smanjenje ugljičnog otiska može vašoj tvrtki pomoći da bude ukorak s ostalima i izbjegne takve rizike.
Klimatske promjene globalan su problem i – s obzirom na njihov dalekosežan utjecaj – tvrtke imaju odgovornost pridružiti se cilju osiguravanja održivije budućnosti. Vaša se tvrtka ili ustanova može etablirati kao predvodnik u području održivosti te biti uzor drugim tvrtkama i pojedincima.
Naposljetku, odluka za smanjenje ugljičnog otiska mudra je kako za okoliš tako i za ukupne rezultate vaše tvrtke ili ustanove. Smanjenjem potrošnje energije i količine stvorenog otpada doprinijet ćete zaštiti našeg planeta za buduće naraštaje – te ćete također, dugoročno gledano, štedjeti novac.
Rješenja za ugljični otisak
Bez obzira na to u kojoj ste fazi procesa ostvarivanja održivosti, uz tehnološka rješenja utemeljena na oblaku brže ćete napredovati. Ove inovativne tehnologije pomažu smanjiti ugljični otisak vaše tvrtke te podržavaju globalni prelazak na čišću energiju:
Microsoft Cloud for Sustainability
Steknite uvide koji su vam potrebni kako biste mogli zabilježiti, prijaviti i smanjiti svoj utjecaj na okoliš.
Nadzorna ploča za prikaz učinka emisija
Prikupite i povežite podatke u oblaku da biste bolje spoznali kakav otisak ostavljate u okolišu.
Kvantno računalstvo
Cilj kvantnog računalstva jest ubrzati rješavanje problema prelaskom na izvore obnovljive energije, kao što su solarna energija, energija vode i vjetra te geotermalna energija.
Microsoftova predanost smanjenju našeg ugljičnog otiska
Microsoft je predan održivijoj budućnosti tako što smanjuje svoj ugljični otisak, ubrzava istraživanje, pomaže klijentima da izgrade održiva rješenja i promiče mjere koje su korisne za okoliš. Do 2030. Microsoft će imati negativan ugljični otisak, a do 2050. uklonit će iz okoliša sav ugljik koji je tvrtka ispustila izravno ili putem potrošnje električne energije od svojeg osnutka 1975.
Smanjenje vašeg ugljičnog otiska
Isprobajte Microsoftovu Nadzornu ploču za prikaz učinka emisija i steknite transparentnost u pogledu ugljičnog utjecaja vaše upotrebe oblaka te pridonesite mjerenju potencijala uštede vaših ugljičnih emisija.
Najčešća pitanja
-
Ugljični otisak mjera je ekološkog utjecaja – u pogledu emisija stakleničkih plinova (GHG) ispuštenih u atmosferu – koju stvara osoba, tvrtka ili ustanova ili drugi entitet. Pojam „ugljični” odnosi se na bilo koju količinu ugljičnog dioksida koji se ispušta kao rezultat izgaranja fosilnih goriva, kao što su plin, nafta i ugljen. Za trenutačno prosječno povećanje Zemljine temperature poglavito je zaslužno povećanje koncentracija GHG-ova u atmosferi.
-
Smanjenje vašeg ugljičnog otiska važan je korak u pogledu usporavanja klimatskih promjena i stvaranja održivije budućnosti. U nastavku je navedeno nekoliko načina za smanjenje ugljičnog otiska:
- Manje vožnje. Kada god je moguće, pokušajte se voziti javnim prijevozom, u organiziranim zajednicama za vožnju ili biciklom.
- Smanjenje energetske potrošnje. Isključite svjetla i elektroničke uređaje kada se ne upotrebljavaju te prijeđite na energetski učinkovitu rasvjetu i uređaje.
- Održiva hrana. Smanjenje količine životinjskih proizvoda koje konzumirate jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje vašeg ugljičnog otiska. Jednostavnom zamjenom govedine piletinom emisije povezane s hranom smanjuju se 75 %. Također, kupnjom lokalno uzgojene hrane pomaže smanjiti emisije povezane s prijevozom.
- Pametna kupovina. Što češće kupujte rabljene artikle jer su za proizvodnju novih artikala potrebni dodatni resursi.
- Izbjegavanje jednokratne plastike. Jedan od načina na koje možete smanjiti svoj ugljični otisak jest smanjenje otpada. Birajte višekratne boce za vodu, torbe za kupnju i spremnike za pohranu te kompostirajte ambalažu kada god možete.
- Ulaganje u izvore zelene energije. Potražite pružatelje čiste energije – na primjer, one koji upotrebljavaju energiju vjetra ili solarnu energiju, a ne fosilna goriva – ako su dostupni u vašem području.
-
Smanjenje ugljičnog otiska važan je korak za poboljšanje javnog zdravstva i očuvanje planeta za trenutačne i buduće naraštaje. Ugljične emisije koje se proizvode ljudskim aktivnostima, kao što su izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma i industrijska poljoprivreda, pridonose globalnom zatopljenju, zagađenju zraka, povećanju razine kiselosti oceana, degradaciji okoliša, nesigurnosti hrane, nestašici vode i ekstremnim vremenskim događajima.
-
Postoje brojni načini koji mogu pridonositi veličini vašeg ugljičnog otiska. Neki od primjera su sljedeći:
- Upotreba energije i oslanjanje na fosilna goriva, kao što su ugljen, nafta i prirodni plin.
- Izbori u pogledu hrane, poput količine konzumiranja mesa i zapakirane hrane.
- Odabiri u pogledu životnog stila, na primjer, koliko elektroničkih uređaja upotrebljavate jer oni često sadrže materijale za čije su dobivanje potrebni brojni resursi, kao i vaše potrošačke kupovne navike.
- Preferencije u pogledu prijevoza – na primjer, vozite li svakodnevno, koristite li se javnim prijevozom, letite li često ili pješačite i vozite li bicikl često – uvelike utječu na veličinu vašeg ugljičnog otiska.
-
Razina ugljičnih emisija svake osobe uvelike se razlikuje diljem svijeta, pri čemu stanovnici razvijenijih država imaju veće ugljične otiske. U usporedbi s globalnim prosjekom, Sjedinjene Američke Države imaju velik ugljični otisak. Stanovnici su 2021. imali rezultate po glavi stanovnika od 14,24 metričke tone ekvivalenta CO2, što je više od triput veće od globalnog prosjeka. Iste je Godine ugljični otisak po glavi stanovnika u Francuskoj iznosio 4,58 metričkih tona, dok su Brazil i Tanzanija imali znatno manje otiske – 2,28 metričkih tona za Brazil i 0,21 metrička tona za Tanzaniju.
Pratite Microsoft